Svaki kraj stare, odnosno početak nove godine, većina nas bavi se vrednovanjem godine koja je prošla. Procjenjujemo svoja postignuća, događaje i promjene kroz koje smo prošli, svoj posao i svoj privatni život. Važemo s čime smo u životu zadovoljni, a što bismo željeli promijeniti, što nam se sviđa, a što bismo željeli odbaciti. Razmišljamo o promjenama okoline, navika, ponašanja, pa čak i stavova i vrijednosti. Nakon čitave godine pravocrtnog kretanja unaprijed, bez ikakvog zastajkivanja i osvrtanja na vlastiti život i svoju poziciju u njemu, kraj godine doba je kada većina ljudi ipak malo stane i promotri što im se sve u životu događa. Tada nastaje ona famozna lista novogodišnjih odluka.
Sigurna sam da je svatko od vas barem jednom u životu sjeo za stol i zapisao novogodišnje odluke koje je planirao ostvariti. Krenuti u teretanu, upisati strani jezik, više vremena posvetiti svojoj djeci, više se kretati, biti predaniji na poslu, češće ići u prirodu, naći drugi posao, imati više razumijevanja za svoje roditelje i slično. Možda ste tu listu negdje ponosno i objesili kako bi vas svakodnevno mogla podsjećati da ustrajete u izvršavanju zapisanog. Sasvim sam sigurna kako ste neko vrijeme zaista radili na ostvarivanju tih odluka. Ipak, kako je vrijeme prolazilo jeste li se vraćali starim obrascima ponašanja, starim navikama? Je li vaša lista novogodišnjih odluka polako padala u zaborav? Naravno da postoje ljudi koji su ostvarili svoje novogodišnje odluke i liste koje su umjesto pada u zaborav, pretvorene u svakodnevnu životnu rutinu. Ipak, velik broj novogodišnjih odluka ostane neostvaren ili odgođen za sljedeću godinu. Koja je razlika između ljudi koji ostvaruju svoje novogodišnje odluke i onih koji to ne učine? Koja je razlika između odluka koje postaju ostvarene i onih koje padaju u zaborav? Odnosno, kako zaista ostvariti novogodišnje odluke?
Najprije je potrebno razmisliti što usitinu želite da se nađe na vašoj listi. Kada razmišljate o promjenama koje želite uvesti u svoj život, bitno je imati na umu da su to promjene koje sami možete ostvariti, odnosno koje možete postići iz vlastitih snaga. Na primjer, bez obzira koliko želite da vaš suprug/dečko/partner bude romantičniji, to je nešto na što ne možete utjecati jer on sam za sebe procjenjuje koliko mu je romantika važna, na koji način ju pokazuje te želi li po tom pitanju nešto mijenjati. Nadalje, postavite si pitanje koje su vam odluke zaista važne, odnosno odredite prioritete. Ukoliko na listu stavite deset stvari koje vam se čine privlačnima ili simpatičnima, ali vam nisu zaista važne, već u startu možete znati da ih nećete ostvariti jer zapravo nemate dovoljno motivacije da to učinite. Na primjer, mislite da bi bilo super imati tijelo kao Chris Hemsworth iz Thora, pa na svoju listu stavite ići u teretanu, ali zapravo niste nezadovoljni svojim trenutnim izgledom i ,,ne patite” za ogromnim bicepsima. Tada je vrlo vjerojatno da odlazak u teretanu za vas nije uistinu važan te stoga tu odluku dugoročno nećete ni ostvariti. Za sve što mislite staviti na svoju listu zapitajte se koliko vam je to važno na skali od 1 do 10. Tada ćete dobiti bolju sliku toga što zaista želite promijeniti u životu. Bolje da se na listi nađe jedna ili dvije stvari koje će se pretvoriti u dio vašeg svakodnevnog života, nego deset od koji ćete odustati.
Na kraju je važan način na koji odluke definirate i zapisujete. Zapišite svaku odluku u obliku cilja, ne želje. Na primjer, ukoliko je vaša novogodišnja odluka provoditi više vremena s vašom djecom, bez obzira koliko lijepo zvuči, ona je nedorečena i neodređena, te je stoga puno veća vjerojatnost kako je se nećete pridržavati. Što za vas znači provoditi više vremena s djecom? Što vaše vrijeme s vašom djecom uključuje? Mislite li na zajedničke izlete ili provjeravanje domaće zadaće? Kako ćete to raditi? Kada ćete to raditi? Koliko često? Gdje? Konkretizirajte što je više moguće. Potom se zapitajte kako ćete znati da ste ostvarili svoj cilj. Postavite si kriterij po kojem ćete moći ,,izmjeriti” ostvarenost svog cilja. Ukoliko je, primjerice, vaš cilj više odlaziti u prirodu, odredite koliko je to za vas tjedno i mjesečno. I na kraju, postavite si vremenski okvir u kojem ćete ostvariti svoj cilj. Na primjer, ukoliko vam je cilj naučiti novi jezik, postavite si rok do kada biste trebali znati sudjelovati u osnovnoj konverzaciji na tom jeziku.
Pred vama su dva izazova; sastaviti pravu listu novogodišnjih odluka i ustrajati u njihovom ostvarivanju. Uz pomoć ovog teksta, vjerujem kako ćete u njima uspjeti. Sretno!
Kontaktirajte me na: 091 577 2717, pošaljite email na info@aleksandrakusic.net ili ispunite obrazac. Potražite me i na Facebooku @aleksandrakusicNLPsavjetnik i Instagramu @akusic_nlpsavjetnik